Saida maka GDD?, Educational Purpose Only

 SAIDA MAKA GDD?

OBJEKTIVO EDUKASIONAL DEIT

Antes atu esplika konteudo, uluk nanain hau hakarak hatoo hau nia agradecimento ba Maromak. no hau nia agradecimento mos ba Secretaria de Estado Juventude e do Desporto Sesante, Sua Excellencia Nelyo Isaac Sarmento, no Aktual Secretaria de Estado da Juventude e do Desporto, Sua Excellencia AbrΓ£o Saldanha, Kuadruz Dirigentes SEJD no Ekipa Tekniko Inter-Ministerial DNE-MOP no Engineiro ADN. Liu husi komfiansa no responsablidade kolektivo nebe ita assume maka konsege ita realija projeito ida nee.

Tamba Saida maka Precija Rehabilita edifico GMT no muda naran ba GDD?

Rajaun atu rehabilita edificio GMT iha 2019 maka, iha tinan 2020 Timor-Leste sei sai uma nain ba Jogu CPLP nivel Ensino Secundaria Geral ka (SMA). Sei karik laiha surto pandemia Covid-19 certamente jogu refere sei halao duni iha Timor-Leste. Liga ba halao jogu iha ita nia Rai Doben, precija fasilidades infrastrutura nebe adekuado atu bele akumula jogu sira nee hotu. Ho ida nee maka precija rehabilita fali edificio refere, ho hanoin kolektivo maka muda naran GMT ba fali GDD ka (Gymnasium Desportivo Dili). Razaun husi muda naran ida nee, atu fo hatene ba publiko hotu katak fatin refere hanesan fatin halo jogu ka halo exercico ba modalidades desporto iha sala laran ka “indoors Sport”, mais la taka dalan bele halao exercicio iha area liur GDD. 

Tamba Saida maka Edifico liur nee uja Kor barak-barak Los?

Hanesan Arquiteto nebe hetan komfiansa atu renova edificio refere, precija iha hanoin kritiko hodi rejolve problema actual iha terrenu. Problema principal nebe mosu iha edificio laran maka, loron matan nia naroman penetra direita ba iha kampo laran hahu tuku 09:00-15:00 (Durasaun oras 6), ho situasaun ida nee prejudika los jogadores basquetball sira bainhira atu marka Pontus liu husi tiru bola ba argola iha area nebe loron matan tama. Hanesan hatudu iha imagem tuir mai.


Iha sorin seluk, Lokalidade edifisiu refere iha kedas capital sidade no lutu maka haketak ho Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL) no Arquivo Muzeu Resistencia Timorense (AMRT). Entaun edifisiu ida nee bainhira rehabilita laos deit atu viabiliza ka funsionaliza hanesan edifisu desporto bain-bain, maibe mos husi perspective Arquiteto nian precija leva valor principal hanesan identidade Timoroan nian, iha konseito ida nee. Arquiteto hili “Tais” hanesan ideas principal hodi transforma ba fasada edificio nian.



 Tamba Saida maka Hili “Tais” hanesan identidade capital hodi realija ba fasada edifisiu GDD nian?

 

Iha movimento Arquitetura nivel global, Arquitetura barak maka realija sira nia projeito hanesan edifisiu asinatura (Signature Building) hanesan Robert Venturi baze iha Amerika nebe halao nia Projeito ho naran, “Vannah Venturi House” nebe koalia kona ba Komplesidade no kontradisaun iha epoka Post-Modernismo nivel implementasaun projeito.

 

Liu tan ida nee, iha Asia-Sudeste spesifikamente iha singapura maka hanesan Oasis Hotel Downtown nebe implementa arquitetura verde ka (Green Building) nebe halao husi Arquiteto WOHA, liu husi edificio refere. Arquiteto atu hateten ba sociedade katak edifisiu refere bele hola anin barak no kria jardim vertikal inklui reduz kusto ba uja ar kondisionado (AC), liu-liu hotel.

 

Liga ba uja Tais nia kor nebe transforma ba edificio hanesan louvre iha konteksu Local, nia funsaun pragmatiko maka atu filtra tiha loron matan no udan been nebe tama, no iha momentu nebe hanesan reprejenta simbolika cultural Timoroan nian. Liu tan ida nee, Tan Hock Beng in Bay (2001):Iha nia livru Tropical Arquitetura, Tradisaun-baseia ba desenho. Iha Asia sudeste nakonu ho autentikasaun kultura regiaun. Ho ida precija integra arquitetu ho kultura atu nune interpreta kultura ba Edificio ho maneira poetika.

no konseito ida nee, hau aprende iha nivel ensino superior liu husi Manorin nain Salvador Pires, ka Mestri Pires. Movimento ida nee hanaran Neo-Postmodernismo nebe maka nia prinsipiu fundamental “realija konseito Arquitetura ida tengke re-extende, re-invigora no re-interpreta simbolika cultural ida nebe resilente no hadomi enviromento iha epoka globalizasaun”.

 

Ikus liu, husi implementasaun projeito GDD ida nee mos atu hateten ba ita hotu katak, maske diferensia kor no intrepreta problema maibe buka nafatin solusaun husi diferensias sira ida nee maka kultura Timoroan nian.  
Ekipa Gabinete SEJD Sessante inklui Dirigentes SEJD halo inspeksaun
Asina Nota termo da Intrega Provizorio entre Kompanhia ho SEJD Aktual
Ekipa Engiheiro SEJD, ADN no Engeheiro kompanhia halo Verifikasaun konjunta  Progresso Fiziko Projeito .

Foto Galleria Interior no Exterio GDD




Imagem Antes Rehabilitasaun

Imagem Interior antes Rehabilitasaun
Imagem Interior antes Rehabilitasaun
πŸ‘€πŸ‘€πŸ‘€πŸ‘€
Imagem Exterior antes Rehabilitasaun

Imagem Exterior antes Rehabilitasaun

Comments

Post a Comment