Saida maka GDD?, Educational Purpose Only
SAIDA MAKA GDD?
OBJEKTIVO EDUKASIONAL DEIT
Antes atu esplika konteudo, uluk nanain hau hakarak hatoo hau nia agradecimento ba Maromak. no hau nia agradecimento mos ba Secretaria de Estado Juventude e do Desporto Sesante, Sua Excellencia Nelyo Isaac Sarmento, no Aktual Secretaria de Estado da Juventude e do Desporto, Sua Excellencia AbrΓ£o Saldanha, Kuadruz Dirigentes SEJD no Ekipa Tekniko Inter-Ministerial DNE-MOP no Engineiro ADN. Liu husi komfiansa no responsablidade kolektivo nebe ita assume maka konsege ita realija projeito ida nee.
Tamba
Saida maka Precija Rehabilita edifico GMT no muda naran ba GDD?
Rajaun atu rehabilita edificio GMT
iha 2019 maka, iha tinan 2020 Timor-Leste sei sai uma nain ba Jogu CPLP nivel
Ensino Secundaria Geral ka (SMA). Sei karik laiha surto pandemia Covid-19
certamente jogu refere sei halao duni iha Timor-Leste. Liga ba halao jogu iha
ita nia Rai Doben, precija fasilidades infrastrutura nebe adekuado atu bele
akumula jogu sira nee hotu. Ho ida nee maka precija rehabilita fali edificio
refere, ho hanoin kolektivo maka muda naran GMT ba fali GDD ka (Gymnasium Desportivo Dili). Razaun husi
muda naran ida nee, atu fo hatene ba publiko hotu katak fatin refere hanesan
fatin halo jogu ka halo exercico ba modalidades desporto iha sala laran ka “indoors
Sport”, mais la taka dalan bele halao exercicio iha area liur GDD.
Tamba
Saida maka Edifico liur nee uja Kor barak-barak Los?
Hanesan Arquiteto nebe hetan
komfiansa atu renova edificio refere, precija iha hanoin kritiko hodi rejolve
problema actual iha terrenu. Problema principal nebe mosu iha edificio laran
maka, loron matan nia naroman penetra direita ba iha kampo laran hahu tuku 09:00-15:00
(Durasaun oras 6), ho situasaun ida nee prejudika los jogadores basquetball
sira bainhira atu marka Pontus liu husi tiru bola ba argola iha area nebe loron
matan tama. Hanesan hatudu iha imagem tuir mai.
Iha sorin seluk, Lokalidade edifisiu refere iha kedas capital sidade no lutu maka haketak ho Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL) no Arquivo Muzeu Resistencia Timorense (AMRT). Entaun edifisiu ida nee bainhira rehabilita laos deit atu viabiliza ka funsionaliza hanesan edifisu desporto bain-bain, maibe mos husi perspective Arquiteto nian precija leva valor principal hanesan identidade Timoroan nian, iha konseito ida nee. Arquiteto hili “Tais” hanesan ideas principal hodi transforma ba fasada edificio nian.
Iha movimento Arquitetura nivel
global, Arquitetura barak maka realija sira nia projeito hanesan edifisiu
asinatura (Signature Building) hanesan Robert Venturi baze iha Amerika nebe
halao nia Projeito ho naran, “Vannah Venturi House” nebe koalia kona ba
Komplesidade no kontradisaun iha epoka Post-Modernismo nivel implementasaun
projeito.
Liu tan ida nee, iha Asia-Sudeste
spesifikamente iha singapura maka hanesan Oasis Hotel Downtown nebe implementa
arquitetura verde ka (Green Building) nebe halao husi Arquiteto WOHA, liu husi
edificio refere. Arquiteto atu hateten ba sociedade katak edifisiu refere bele hola
anin barak no kria jardim vertikal inklui reduz kusto ba uja ar kondisionado
(AC), liu-liu hotel.
Liga
ba uja Tais nia kor nebe transforma ba edificio hanesan louvre iha konteksu
Local, nia funsaun pragmatiko maka atu filtra tiha loron matan no udan been nebe
tama, no iha momentu nebe hanesan reprejenta simbolika cultural Timoroan nian. Liu
tan ida nee, Tan Hock Beng in Bay
(2001):Iha nia livru Tropical Arquitetura, Tradisaun-baseia ba desenho. Iha
Asia sudeste nakonu ho autentikasaun kultura regiaun. Ho ida precija integra
arquitetu ho kultura atu nune interpreta kultura ba Edificio ho maneira
poetika.
no konseito ida nee, hau aprende
iha nivel ensino superior liu husi Manorin nain Salvador Pires, ka Mestri
Pires. Movimento ida nee hanaran Neo-Postmodernismo nebe maka nia prinsipiu
fundamental “realija konseito Arquitetura ida tengke re-extende, re-invigora no
re-interpreta simbolika cultural ida nebe resilente no hadomi enviromento iha
epoka globalizasaun”.
Ikus liu, husi implementasaun projeito GDD ida nee mos atu hateten ba ita hotu katak, maske diferensia kor no intrepreta problema maibe buka nafatin solusaun husi diferensias sira ida nee maka kultura Timoroan nian.
Parabens Bro, kontinua susesu.
ReplyDeleteThank broπππͺπΌ
ReplyDelete